Wireless za Pocetnike
               by Deda

16 May 2004
Napomena

Neki tekstovi su na Engleskom
Kalkulatori  
Daljina
Fresnel zona (balon)  
Izvodljivost
Usmeravanje antene
Koordinati za Beograd
Izgradnja Wireless Mreze
Povezivanje AP/Bridge AP Client,
Point-to-point, multipoint
Povezivanje Bridge
Zasto nece da radi
Uspesna  mreza?
Radio Spektar po EEZ-u
Korisni Linkovi 
Links (wireless mreze u Srbiji)
Links 2
Antene 
Kako izabrati pravu antenu? 
Satelitska antenu kao wireless

Visina Antena 

Uputstvo za montazu direkcionih grid antena
Samogradnja Antena  
Kablovi
Konektori
SMA konektori     
TNC konektori
802.11b Hardware (cene) 
Prodavci opreme i kablova
D-Link 
SMC 
Linksys 
Sparklan
Software
Links 
Uputstvo za DC++ 
(program za SHARE files)
802.11a 
Sledeca Generacija
Pitanja & Odgovori 
Da li se mogu povezati dve klijentske kartice na razlicitim lokacijama bez upotrebe AP? MOZE 
Klijentske kartice, AP, Bridge 
Slike wireless mreze
Reklama
   
Ova stranica je namenjena za nove stvari sa kojima se DEDA tek upoznaje. 

Pitanja i odgovori

Sto je to wardriving ?

Wardriving ( verojatno dolazi od wireless driving ) je naziv za "prikupljanje statistika" o prisutnim 802.11b mrezama na nekom podrucju. Pritom se ispituju jacine signala i prisutnosti na pojedinim kanalima. Najpoznatija metoda je koristenje prijenosnog racunala sa wireless karticom ( najcesce Lucent/Orinoco ) te programa NetStumbler. Mnoge kartice nisu podrzane ovim programom zato sto ne omogucuju mod rada u kojemu veoma brzo prikupljaju informacije o prisutnim mrezama.

Dali je moguce prisluskivati promet kod 802.11b bezicne mreze ?

Da, i to vrlo efikasno. Paketi koji putuju od predajnika do primatelja nisu zasticeni posebnim tehinkama te je moguce cijelokupni promet jednog ili vise klijenata prisluskivati i biljeziti. Najpoznatije kartice takvih mogucnosti su one koje su bazirane na Prism 2, odnosno Prism 2.5 chipsetu.

Kako je moguce mrezu zastititi od nepozeljnih ociju ?

Jedno od rijesenja je koristenje WEP ( Wireless Encryption Protocol ) koji se nalazi u mreznom sloju ( OSI sloj ). To znaci da je korisniku TCP/IP protokola sifriranje i desifriranje potpuno transparentno. WEP se ostvaruje na hardware-skom nivou pa bi samim tim trebao biti brz, ali nije. U nekim implementacijama dolazi do znacajne degradacije performansi bezicne veze ( Lucent, Intersil Prism ) dok kod drugih koristenje WEP-a nema mjerljivih utjecaja ( ACX 100 ). Bitno je za napomenuti da WEP sifriranje podataka sifrira cijeli paket, a ne samo prenesene podatke. Isto tako je bitno za napomenuti da WEP nije snazan protokol poput Blowfish-a ili 3DES-a. WEP podrzava vise jacina kljuceva od 64 bita do 256 bita ( nestandardno, podrzano samo kod ACX100 chipseta ). Zanimljivosti radi, za razbijanje 64 bitnog WEP kljuca potrebno je 500 MB sifriranih podataka.

Drugo rijesenje je puno povoljnije. Ono se sastoji u koristenju IPSec protokola kojega ostvaruju racunala povezana u mrezu. IPSec omogucuje koristenje asinhronih i sinhronih algoritama poput RSA, DSA, odnosno Blowfish ( preferiram Blowfish jer je GPL algoritam :o)), Twofish, DES, 3DES, IDEA i slicnih. Sigurnost ovakvog sustava je naravno jednaka sigurnosti koja se postize u fiksnim ( ethernet ) mrezama.

Kako je moguce zabraniti pristup na mrezu neautoriziranim korisnicima ?

Postoji vise rijesenja. Prvo i najjednostavnije je zabranjivanje pristupa korisnicima na temelju njihove MAC ( Media Access Control ) adrese. Ova metoda je podrzana u vecini ( svim ) uredjajima koji ostvaruju ulogu pristupne tocke. No, bitno je za napomenuti da je moguce predstavljanje sa laznim MAC adresama pa prema tome ova metoda nije jako sigurna.
Druga metoda je koristenje EAP protokola i RADIUS posluzitelja. U biti, EAP omogucuje promjene WEP kljuca u odredjenim vremenskim intervalima te napredne metode autorizacije. Za RADIUS je potrebno racunalo ili router koji omogucuje RADIUS funkcionalnosti, a sami software je uglavnom komercijalan. Postoji i besplatna implementacija za Linux, a koja je to, radoznalom citaocu cemo ostaviti da otkrije :o).

Kakav je utjecaj vremenskih nepogoda na kvalitetu veze ?

Cesto je situacija takva da kisa ili magla povecaju razinu signala unatoc tome sto bi mogli ocekivati losije performanse. Snijeg s druge strane lose utjece na kvalitetu veze. Najcesce razmatramo razne padaline, ali nitko ne govori o vjetru. Svaki mali povjetarac dovoljne snage za pomicanje antena je dovoljan za privremeni prekid veze. Kako 802.11b mreze nisu dizajnirane poput GSM mreza, one ne podnose utjecaje Dopplerovog efekta ( prijemnik ili predajnik u pokretu ) pa je zato pri projektiranju mreze bitno dobro ucvrstiti antene tako da su im otkloni sto manji.

Kako na kvalitetu veze utjecu prepreke ?

Najbitniji preduvjet dobroj vezi je cista linija opticke vidljivosti ( Line Of Sight - LOS ). Svaka prepreka unosi znacajna prigusenja. Najopasnije su vodenaste prepreke poput lisca drveca jer voda na 2.4 ghz jako dobro upija mikrovalna zracenja. Naime, mikrovalna energija se disipira u obliku topline pa u stvari vi sa svojim predajnikom zagrijavate obliznju topolu :o). Doduse, snage na kojima je rad dopusten nisu ni priblizno dovoljne za neke znacajnije efekte na floru i faunu. Interesantna je cinjenica da je ljudsko tijelo nepremostiva prepreka mikrovalnim signalima pa se ne morate bojati utjecaja na vase zdravlje ( NAPOMENA : Ipak se nebi igrao sa ovim jer mikrovalne pecnice rade na 2.4ghz sa vecim snagama i mogu covjeka jako sprziti :o(. ).

Cesto je od limenih povsina moguce postici efekt refleksije signala ( iako je gubitak jako velik ) pa je ovu nepogodnost cak moguce iskoristiti u svrhu povezivanja tocaka koje nemaju liniju opticke vidljivosti.
Sto se tice gradjevina, spominjani su uspjesi "probijanja" gradjevina na vecim udaljenostima, ali nekako sumnjam da je to moguce pogotovo ako se radi o armiranim gradjevinama sa debljim zidovima. Morate pri vezama na vece udaljenosti uzeti u obzir utjecaj Fresnelovog efekta i zakrivljenosti zemlje pa su vam i nize prepreke na visem polozaju.
Brda i zemljane povrsine su savrsen izolator za mikrovalne signale pa prema tome nema sanse za ostvarivanje linka pri ovakvoj topologiji terena.
PVC nebi smio smetati ako ne upija mikrovalna zracenja. Ispitivanje dali PVC upija zracenje se moze ostvariti pomocu mirkrovalne pecnice i case vode. Ako nakon nekog vremena zagrijavanja u mikrovalnoj pecnici zagrijemo i vodu i PVC tada PVC upija mikrovalna zracenja. Ako se samo zagrije voda tada je PVC materijal odlican za prekrivanje antena u svrhu zastite od vlage, buba i slicnog.

Kako na uredjaje utjece grmljavina ?

Ako imate uredjaje smjestene na vajnjskim lokacijama sa vecom duljinom kablova moguc je utjecaj statickog elektriciteta na uredjaje utoliko da oni prestanu funkcionirati. Postoje komercijalne zastite tzv. Lightning-Arrestori koji stite uredjaje od elektriciteta. Te se zastite smjestaju izmedju vase antene i vaseg uredjaja no ne garantiraju ispravno funkcioniranje uredjaja ako antena dozivi direktan udar groma.

Moj AP ima dvije antene. Sto ja sve mogu s njim ?

Najcesce AP-ovi rade sa dvije antene u tzv. diversity modu. Pri tom nacinu rada se uredjaj pri primanju signala od klijenta seli na onu antenu na kojoj mu je signal jaci. Nakon uspjesnog prijenosa podataka uredjaj se ne seli nazad, niti se seli stalno kako bi ispitao dali netko salje. Upravo ovo ogranicenje onemogucuje komunikaciju sa dvije usmjerene antene prema dvije bitno udaljene lokacije. Uredjaju je bitno da cuje klijenta na bilo kojoj od antena, a tek nakon sto ga cuje moze odrediti na kojoj od antena je signal jaci i prebaciti se na nju. Diversity je pomalo bugovit na ACX100 baziranim uredjajima pa ga je stoga bolje iskljuciti pomocu konfiguracijskog programa jer uredjaji bolje rade u standardnom modu rada ( jedna antena ).

Sto je to pasivni repeater ?

Pasivni repeater je ponavljalo mikrovalnog signala koristenjem dviju antena medjusobno povezanih kratkim kablom. Ostvaruje se pomocu Yagi antena pravilno uparenih kako bi gubitak bio sto manji. Pasivni repeater omogucuje zaobilazenje prepreka poput brda i suma ( pripazite, da bi ovo izvodili morate imati doputenje vlasnika sume, brda ili objekta kojeg zaobilazite ), ali unosi velike gubitke. Najveca prednost je to sto za funkcioniranje pasivnog repeatera nije potrebno nikakvo napajanje.

Koji uredjaji mogu ostvariti ulogu aktivnog repeatera i kako to funkcionira ?

Mnogi uredjaji danas mogu posluziti kao repeateri. Nama najpristupacniji su uredjaji bazirani na ACX100 chipsetu. Donedavno su mogli ponavljati samo njima kompatibilne uredjaje, ali sa novim firmware revizijama ovo se je promijenilo. Repeater ponavlja sve sto cuje na Wireless interfaceu. Ova
funkcionalnost omogucuje prosirenje postojecih mreza na nova podrucja. Propusnost pri tome opada na pola mogucnosti uredjaja. Bitno je za napomenuti da Repeateri poput ACX100 baziranih repeatera na fiksnom interfaceu ( ethernet ) ne daju nikakav promet osim konfiguracijskog pristupa uredjaju putem HTTP porta i SMTP-a ( Simple Network Management Protocol ). Skuplje implementacije poput Cisco opreme omogucuju ponavljanje prometa cak i sa fiksne mreze.

Sto je to ACX100 ?

ACX100 je chipset razvijen od strane Texas Instruments Inc. Nedavno je zbog povecanih potreba za propusnosti doneseno vise prijedloga raznih standarda, ali kako stvari inace idu sporo, Texas Instruments se je potrudio izdati chipset koji omogucuje povezivanje na 22 mbita. Osim ovog
poboljsanja pojacana je WEP podrska, bolji je rad sa klijentima na razlicitim brzinama, osjetljivost kartice i snaga predaje je poboljsana te su omogucene buduce nadogradnje. Danas mozemo naci ACX100 bazirane uredjaje po povoljnim cijenama i to u utedjajima firmi poput : SMC, D-Link, Linksys, US Robotics, Eusso i drugih.

Koje su karakteristike a,b,b+,g varijanti 802.11 standarda ?

802.11b je danas najrasireniji standard. Podrzava propusnosti do 11 mbit/s.

802.11b+ je Texas Instruments inicijativa za povecanje brzine koristenjem PBCC kodiranja signala. Brzine koje je moguce postici iznose 22 mbit/s, a nedavnim nadogradnjama 44 mbit/s. 802.11b+ u pocetku nije bio standard pa su se uredjaji prodavali sa namjenom nadogradnje na 802.11b+ ( 22
mbit/s ). Danas je ostavrena tehnika pomocu koje se PBCC iskoristava za ostvarivanje brzine od 44 mbit/s.

802.11a je standard koji podrzava brzine prijenosa do 54 mbit/s. Frekvencija na kojoj ovi uredjaji rade je 5 ghz. Kako je frekvencija visa linkovi na vece udaljenosti sa malim ( dozvoljenim ) snagama su manje vjerojatni.

802.11g je standard koji kao i 802.11a podrzava brzine prijenosa do 54 mbit/s samo sto radi na 2.4 ghz. Za ostvarivanje ovih brzina koristi se ODFM modulacija koja je u odnosu na PBCC nepovoljnija za udaljene linkove. Pri koristenju 802.11g koristi se short preamble kako bi se kolicina samih podataka po paketu maksimalno povecala. Short preamble = manja operativna udaljenost.

Sto je to WDS ?

WDS je kratica za Wireless Distribution System, a oznacava tehniku povezivanja vise pristupnih tocaka ( AP-ova ). WDS je prisutan u obliku raznih Point-to-Point/Multipoint Bridge implementacija kao i u obliku nadogradnji standardnih pristupnih tocaka ( Karlnet firmware za Lucent/Orinoco seriju AP-ova ) te u novim 802.11g pristupnim tockama.
WDS omogucuje ono sto nije bilo moguce kod standardnih 802.11b pristupnih tocaka, a to je direktno povezivanje pristupnih tocaka. WDS nije opet tako sjajan jer automatski podrazumijeva duplo manju propusnost.

Imam Y mbit karticu, a postizem brzine Y/2 ili Y/3 mbit. Zasto ?

Vase kartice uistinu rade na Y mbit/s, ali ta brojka se odnosi na prijenos Wireless paketa koji se sastoje od vasih podataka, zastite i kontrole protoka. Kod bezicnog povezivanja cesta je pojava ponovnog slanja pokvarenih paketa ili gubitak paketa. Kartice ove probleme rijesavaju interno, a vama prikazuju samo broj uspjesno prenesenih paketa.

Kako znati na kojoj je brzini rada AP ?

Svaki uredjaj ima svoje konfiguracijske programe. Ako program ili sucelje to omogucuje mozete saznati vama potrebne informacije. Do danas nisam susreo kod ACX100 bzairanih AP-ova ovu mogucnost.

Sto se dogadja ako se netko spoji na sporijim brzinama od drugih korisnika ?

Suvremeni uredjaji su tako dizajnirani da im nije problem pricati sa klijentima na razlicitim brzinama. Nasi FSB-Wireless testovi su pokazali izuzetno povoljne rezultate kod ACX100 baziranih AP-ova ( SMC 2404WBR, odnosno D-Link 900AP+ ). Pri radu u 44 mbitnom modu imali smo cetiri klijenta :
1. spojen na 44 mbit/s
2. spojen na 11 mbit/s
3. spojen na 2 mbit/s ( forsirano )
4. spojen na 22 mbit/s
Svi su klijenti skladno radili dulje vrijeme bez anomalija u radu. Bitna je napomena da je kod Orinoco/Lucent opreme utjecaj sporije brzina jednog klijenta takav da sve klijente uspori, ali ne dolazi do anomalija u radu kao kod Prism baziranih AP-ova. Kod Prism AP-ova moze doci do pucanja veze i slicnih efekata.

Kakvi su to Point-to-Point i Point-to-Multipoint Bridge modovi i koja je razlika u odnosu na AP Client mod ?

Bridge mode je jednostavan mod rada u kojemu 2 AP-a pricaju posebnim protokolom i vrse ulogu mosta izmedju dvije zicane mreze. U tom modu, kao i u Point to Multipoint Bridge modu nije moguce koristiti kartice za asociranje na bilo koji od AP-ova. Ovaj mod je zgodan utoliko sto je nestandardan pa ga je teze sniffati jos pogotovo ako je WEP u igri. Point to Multipoint Bridge je mod rada u kojemu umjesto 2 AP-a mogu sudjelovati 2 ili vise AP-ova. Ostvaruje se tako da se jedan AP stavi u Point to Multipoint Bridge te tako komunicira sa vise AP-ova koji su u standardnom Point to Point Brdige-u s njim. Moguce je dakako graditi vece mreze sa vise AP-ova koji su u Point to Muiltipoint modu ( a mogu i svi biti u tom modu pa direktno komuniciraju ). AP Client mod je nacin rada uredjaja poput SMC 2482W u kojemu uredjaj koji je inace pristupna tocka ( AP ) glumi karticu i spaja se na drugu pristupnu tocku. Pri tome uredjaj gubi funkcionalnost pristupne tocke.  Samo model SMC 2682W moze raditi istovremeno kao bridge i kao AP.

Sto su to Bridge uredjaji poput SMC 2482 i SMC 2682 uredjaja ?

Bridge je uredjaj koji vrsi ulogu klijenta na AP s tim da transparentno proslijedjuje promet sa fiksne mreze na AP. Ovu ulogu vrsi AP Client mod kod Dlink/SMC/Linksys/... ACX100 uredjaja. Bitno je doduse za istaknuti da nije moguce u AP-client modu imati vise od jednog uredjaja/racunala na fiksnom interfaceu. Ovo ogranicenje je vjerojatno podljedica zelje Dlinka za daljnjom uspjesnom prodajom Bridge uredjaja koji bi bili u potpunosti potisnuti sa trzista uredjajima poput AP900+. Primjer pravog Bridge uredjaja je SMC 2482W. 

Kako je mouce ostvariti usmjeravanje ( routing ) pomocu uredjaja u AP Client modu rada ?

Ako je u igri AP u client modu, onda samo jedan uredjaj/racunalo moze biti prisutan na ethernet interfaceu. Ovo ne vrijedi za bridge mode ( Bridge mode omogucuje do 64 racunala na ethernet interface-u ako me sjecanje dobro sluzi ). Mozda je najbolje rijesenje ako koristite AP Client mode postaviti izmedju switcha i AP-a u Client modu racunalo ( Linux ) koje ima ulogu router-a. Tada bi sve trebalo raditi, samo sto bi imali jedan hop vise.

Dali mogu povezati samo dva racunala bez ikakvih AP komplikacija ?

Naravno, takva veza se zove Ad-hoc veza i vecina kartica odnosno USB uredjaja podrzava takav mod rada. Pri tome mogu komunicirati dva racunala i njihove mreze odnosno podmreze.

Zasto se mnogi odlucuju na USB uredjaje ?

USB uredjaji su u biti bezicne mrezne kartice sa USB portom za komunikaciju sa racunalom. USB uredjaji omogucuju laksi rad sa uredjajem gledano od strane racunala. Naime, vecina kartica znatno opterecuje racunala ( ovo vrijedi za sve verzije MS Windows racunala, ali ne i za Linux ) jer veliki dio posla obavlja racunalo ( sjetite se soft modema ). USB klijenti vas spasavaju povecanje potrosnje procesora. Bitno je za napomenuti da je propusnost USB sucenja nekih 550 kb/s pa vece brzine necete postici.

Zelim ugraditi konektor za spoljnu antenu. Dali je to moguce na mojem uredjaju ?

Gotovo na svakom uredjaju je to moguce, cak i kod USB klijenata. Ako nemate vanjske konektore dovoljno je otvoriti uredjaj ( procitajte garancijski list :o)) i pronaci njegovu internu antenu. Zamjenom interne antene sa konektorom za vanjsku napravili ste vecinu posla. Napomena : Neki uredjaju odbijaju suradnju sa jacim vajnjskim antenama.

Kako antene pojacavaju signal ? Nije li bolje koristiti pojacalo ?

Antene ne pojacavaju signal nego ga oblikuju. Najjednostavnija antena, tj. dipol daje radijacijski uzorak u obliku sfere ( kugle ). Antene koje "pojacavaju" signal oblikuju tu kuglu u nesto povoljnije. Omnidirekcione antene formiraju nesto poput palacinke dok unidirekcione antene suze signal toliko da je on u jednom smjeru jak dok ga u ostalim smjerovima gotovo i nema. Sumovi i smetnje se pomocu antena ne uklanjaju nego pojacavaju ovisno o smjeru iz kojega dolaze. Pojacala su aktivni elektronicki uredjaji i oni pojacavaju vecinom signal dok sumove nastoje potisnuti. Rezultat je kvalitetniji signal puno vece snage nego izvorni. Bitno je za napomenuti da zakonska ogranicenja u onemogucuju pojacavanje signala iznad 100mW, tj. vasa izracena snaga ne smije biti iznad 100mW. Antene i pojacala sluze za kompenziranje gubitaka na konektorima i kablovima. Cijene pojacala se krecu od 300 americkih dolara na vise. Interesantno je da osnovni chip u tim pojacalima kosta 5 dolara.

Koji su kablovi i konektori najbolji ? Sto je to pigtail ?

Najbolji kabl koji se kod nas moze nabaviti je LMR 400 kabl. Njegova deklarisana radna frekvencija sa najmanjim gubicima je 400mhz. Ponasanje na 2.4ghz je prihvatljivo. Dakako, ovo nije najbolji kabl, moguce je naci i LMR 1200 koji je naravno, puno bolji. Sto je njegova deklarirana frekvencija blize 2400 mhz to je kabl bolji i skuplji.
Konektori dolaze u raznim varijantama. Najcesce se na antenama i pojacalima koriste N-Type konektori pa je potrebno prilagodjavati konektore na vasim uredjajima na N konektore. To se postize kratkim kablom koji s jedne strane ima odgovarajuci konektor za vas uredjaj, a sa druge strane N-Type ( N-Female ili N-Male konektor ). Taj kratki kabl se naziva pigtail. Svaki konektor unosi gusenje signala u iznosu od 0.5 do 2 db pa se prema tome biraju konektori tj. bira se novcanica u novcaniku :o).

Sto je to db ?

DB ili DeciBel je snaga izrazena u logaritamskoj ljestvici. Svaka 3 db se snaga povecava duplo. Sama oznaka kao db je fizikalna oznaka i nije ogranicena samo na izrazavanje iznosa snage.

Sto su to kanali i koliko ih ima ?

Kanali predstavljaju podjelu frekvencijskog prostora na dijelove. Svaki kanal zauzima mali frekvencijski pojas sa odrdjenom sredisnjom frekvencijom. Kanala definiranih 802.11b standardom ima 14. U Hrvatskoj je dopusteno koristenje 13 kanala, dok je npr. u Francuskoj dopusteno koristenje 2 kanala. U Japanu smijete koristiti svih 14 kanala, a u Sjedinjenim Americkim Drzavama smijete koristiti 11 kanala. Bitno je za istaknuti da su kanali vrlo blizu frekvencijski gledano pa susjedni kanali utjecu jedan na drugi ( smetaju jedan drugome ). Zato je mudro i kulturno vlastiti kanal udaljiti od vec postojecih sto je vise moguce.
Kod 802.11g standarda koji visoku brzinu prijenosa postize "posudjivanjem" frekvencije od susjednih kanala, ali tako da im ne smeta previse, postoje svega 3 neprekrivajuca kanala i to redom : 1, 6, 11.

Kako je moguce ostvariti bezicnu povezivost u prostoru sa zagusenim kanalima ?

Najbolji nacin je prelazak na horizontalnu polarizaciju. Naime, omnidirekcione antene koje mozemo nabaviti u trgovinama koriste vertikalnu polarizaciju. Jednostavnom rotacijom antene za 90 stupnjeva mijenja se polarizacija ( pazite pritom, horizontalna palacinka postaje vertikalna palacinka ). Najbolja omni antena za koristenje na horizontalnoj polarizaciji je slotted-waveguide antena. Ako koristite horizontalnu polarizaciju slobodno mozete odabrati kanal na kojemu vec netko operira na vertikalnoj polarizaciji jer mu necete smetati.

Zasto moj uredjaj podrzava svega 11 kanala ?

Zato sto koristi firmware ( tvornicki software ) za Americko trziste ili je tamo kupljen. Nadjite Europsku verziju firmware-a i ako imate srece ( uredjaj je za Europsko trziste ) dobiti cete svih 13 kanala.

Jako volim Linux, FreeBSD, NetBSD, Unix, QNX odnosno BeOS. Dali ce moji uredjaji raditi pod tim operacijskim sustavima ?

Neke kartice poput Orinoco/Lucent, Prism serije i Hermes kartica ce raditi pod Linux i BSD operacijskim sustavima, i to puno bolje nego pod Windows operacijskom sustavu. Druge nece. USB klijenti bi trebali raditi pod svim operacijskim sustavima koji podrzavaju USB, ali njihovi konfiguracijski programi nece raditi pa je pitanje koliko cete s njima daleko doci. Svi AP-ovi ( bilo AP ili AP Client ) rade pod svim operacijskim sustavima jer komuniciraju sa racunalom putem ethernet interface-a. Vecinom se mogu putem WEB administracijskog sucelja i administrirati.

Sto je to Power-over-Ethernet i kako to ostvariti najefikasnije ?

Power-over-Ethernet ( POE ) je nacin dovodjenja napajanja pristupnoj tocki ( u kojem god modu radila ) pomocu UTP kabla s kojim je spojena. Najefikasnije ostvarenje Power-over-Etherneta je koristenje po dvije zice unutar UTP kabla za vodjenje jedne linije istosmjerne struje. Time se smanjuje otpor kabla na pola. 100BaseTX kabl ( standardni 100 mbit kabl ) ne trosi cak cetiri zice pa ovo smijemo raditi. Bitna je napomena da UTP kabl nije najbolji izbor jer je po svojim svojstvima visoko otporni kabl. Za duljine koje ne prelaze vise od 30 metara je ova konfiguracija zadovoljavajuca jer uzrokuje sitan pad napona. Ako vam napon padne toliko da uredjaj ne funkcionira potrebno je nabaviti napajanje koje daje nesto visi napon na ulazu kako bi se kompenzirao pad napona na UTP kablu. Ako radite na duljinama UTP kabla koje prelaze 15 m bilo bi pozeljno razmisliti i o utjecaju statickog elektriciteta te konfiguraciji terena po kojemu kabl ide. Najgori slucaj je naravno vazduh. Ako ste u mogucnosti provesti uz UTP kabl jos jedan, vodljiviji mogli bi na taj nacin rijesiti potencijalne probleme, ali ako je tako, zasto onda ne provesti napajanje posebno sa daleko jeftinijim kablovima za te namjene.

Power Over Ethernet (POE)

Kako se APovi (bilo u AP, client ili nekom drugom modeu rada) najcesce nalaze pri antenama, cest je slucaj da nemate pri ruci struju. Rjesenje za to je dovesti napajanje kroz UTP (mrezni) kabel koji ima 2 slobodne parice (4 zice).

Problem koji se javlja sto imaju PS 5V, a na ethernet kablu (imalo duzem) se javlja i vise nego osetan pad napona i AP se resetira cim pokusa dici wavelan device.

Kako (na srecu) napajanje u APu regulise AIC1563CN, zakljucili smo da mu smemo dati i veci napon. Nase rjesenje (na 40tak metara UTPa) je bilo napojiti sa switching power supplyom 8V 1.1A, pad napona na kablu je nekih 2V (do APa dolazi 7V), pri cemu uredjaj sretno radi

A dobili smo informacije da SMC AP radi sa 8V PS i POEom na 100m UTP kabla.

Shema spajanja UTP kabla za POE

Ovo je Intel/Orinoco standard za spajanje POE. Primjer sto treba napraviti na svakom kraju kabela (za obican mrezni patch kabl, ako zelite crossover spojite pinove 1,2,3,6 kao na crossover kablu)

UPOZORENJE: Ovo radite samo ako razumijete sto radite, mi ne preuzimamo odgovornost.

Izlazni kon           Ulazni konektor     DC Prikljucak
Pin 1      <->         Pin 1
Pin 2      <->         Pin 2
Pin 3      <->         Pin 3
                              Pin 4     <->          DC Pozitivno zica 1
                              Pin 5     <->          DC Pozitivno zica  2 
Pin 6      <->         Pin 6
                              Pin 7     <->          DC Negativno zica 1
                              Pin 8     <->          DC Negativno zica 2

Sto je to SWR/VSWR i zasto se javlja povratna snaga?

SWR je skracenica od engleskog naziva Standing Wave Ratio, a oznacava meru efikasnosti zracenja energije koju vas predajnik prilikom predaje stvara. Losi kablovi, antene ili los izbor polozaja moze utjecati na SWR. SWR se izrazava u omjeru X:Y. Najpovoljniji omjer je 1:1, sto znaci da se sva stvorena enerija izraci i da se nista od stvorene energije ne vraca u predajnik. Ovo je idealan slucaj kojemu se samo mozemo pribliziti u odredjenoj mjeri. SWR omjer 2:1 i nizi je prihvatljiv za upotrebu, ovisno o vasem predajniku ( pola snage se vraca u predajnik ).


Povratna snaga se javlja zbog neidealnosti kablova i optretne impedancije. Idealna impedancija je definirana sa stane predajnika i cesto je nemoguce postici tocnu impedanciju pa se zbog toga javlja povratna snaga kao jalovi efekt. Povratna snaga smanjuje pojacanje antene jer se reflektirani valovi oduzimaju sa onima koji bi trebali biti izraceni pa je zato SWR jako bitan faktor ( o kojemu nitko ne prica ) pri konstruckiji/upotrebi antene. Ako su reflektirani valovi u rezonanciji sa onima koji se odasilju tada je SWR/VSWR najbolji ( rezonantna antena je npr. Slotted-Waveguide antena i od tuda dolazi njezina velika snaga ).

Sto se dogadja kada je moja kartica/AP neopterecena, tj. nije spojena nikakva antena ?

Ovo je nagori slucaj SWR-a ( procitajte predhodno pitanje za vise informacija o SWR-u ) , tj. sva snaga koja bi trebala biti izracena se vraca u predajnik. Ako vam predajnik u ovome stanju radi dulje vrijeme velika je vjerojatnost njegova preopterecenja i samim tim prestanak funkcioniranja. U tom slucaju najbolje je kupiti novi uredjaj. Napomena : Kod diversity uredjaja poput SMC 2404WBR koji ima internu antenu nece do ovoga doci jer Diversity mehanizam ( ako je ukljucen ) osigurava prebacivanje kartice na unutarnju antenu gdje je SWR omjer puno povoljniji. Sve ovo ne znaci da ce vam predajnik prestati funkcionirati nakon 10 sekundi neopterecenosti.

U kojim sve okusima dolazi bezicna mrezna oprema ?

Bezicna mrezna oprema dolazi u obliku PCI i PCMCIA kartica, USB klijenata i samostalnih uredjaja, AP-ova.

Koje ste brzine postigli i sa kojom opremom ?

Maksimalna brzina prijenosa je bila 2.3 mb/s koristeci SMC 2402 PCI karticu u 44 mbitnom modu. Kartica je bila spojena na SMC 2404WBR Router (AP) na daljini od 1 km.
Sa D-Link 900AP+ u klijent modu smo postigli nesto manje od 700 kb/s jer ocito AP Client mode jos uvijek ne zna pricati na 4x sa AP-om koji radi na 4x ( 44 mbita ).
Prism 2 kartica uredno daje 550 kb/s, a ponekad se popne na 570kb/s.
Orinoco kartica kao klijent D-Link 900AP+ je dala 690 kb/s.
Nas glavni AP, SMC 2842WBR sa SMC 2802 PCI karticom na 1 km daje 12Mb/s. 

Koji vam je daljinski rekord ?

Najveca udaljenost koju smo postigli je bila 19.3 km sa SMC 2482W, i direkcionim antenama na obe strane. 

Kako resiti problem zagusenja tj. prevelikog broja zaheva na pristupnu tacku ?

Problem zagusenja se rijesava najlijepse QoS ( Quality Of Service ) redom paketa. QoS se moze ostvariti pomocu skupih Allied Telesyn/Cisco routera ili pomocu izvrsne QoS podrske Linux operacijskog sastava ( Ne bojte se, komplikovano izgleda, ali je u biti jednostavno ).

Sto je sa PPTP, L2TP i IPSEC protokolima ? Dali to funkcionira preko Wireless mreza ?

Da. Neki uredjaji imaju podrsku za tzv. VPN pass-through tj. omogucuju funkcioniranje spomenutih protokola. Uredjaji poput SMC, Cisco opreme i slicni ( moderniji ) omogucuju ovu funkcionalnost. Za stariju Orinoco opremu nisam siguran pa ako imate kakvih iskustava informisite me. Uvek ostaje tuneliranje kao zadnja nada.

Ovo sve nista ne valja i nemate pojma. Ja znam vise i sve bi ispravio !

Moze ! Posaljite ispravke, prijedloge, kritike, a mozda i koju pohvalu na obelix2@net.yu  i ja cu rado ispraviti sve nepravilnosti, odnosno dodati nove sadrzaje.

Zasto ovo sve radite ?

Zato sto mi je to zabavno. Smatram da je wireless tehnologija, tehnologija buducnosti koja ce se znacajno razvijati.

WHEN WIRELESS LANS COLLIDE...

Uputstvo za montazu direkcionih grid antena

Kalkulatori  
Daljina    Fresnel zona (balon)    Izvodljivost    Usmeravanje antene

Konektori

Kablovi Antene Uspesna wireless mreza?
 Prodavci opreme i kablova