|
Sto
je to wardriving ?
Wardriving ( verojatno dolazi od wireless driving ) je naziv za
"prikupljanje statistika" o prisutnim 802.11b mrezama na
nekom podrucju. Pritom se ispituju jacine signala i prisutnosti na
pojedinim kanalima. Najpoznatija metoda je koristenje prijenosnog
racunala sa wireless karticom ( najcesce Lucent/Orinoco ) te programa
NetStumbler. Mnoge kartice nisu podrzane ovim programom zato sto ne
omogucuju mod rada u kojemu veoma brzo prikupljaju informacije o
prisutnim mrezama.
Dali
je moguce prisluskivati promet kod 802.11b bezicne mreze ?
Da, i to vrlo efikasno. Paketi koji putuju od predajnika do primatelja
nisu zasticeni posebnim tehinkama te je moguce cijelokupni promet
jednog ili vise klijenata prisluskivati i biljeziti. Najpoznatije
kartice takvih mogucnosti su one koje su bazirane na Prism 2, odnosno
Prism 2.5 chipsetu.
Kako
je moguce mrezu zastititi od nepozeljnih ociju ?
Jedno od rijesenja je koristenje WEP ( Wireless Encryption Protocol )
koji se nalazi u mreznom sloju ( OSI sloj ). To znaci da je korisniku
TCP/IP protokola sifriranje i desifriranje potpuno transparentno. WEP
se ostvaruje na hardware-skom nivou pa bi samim tim trebao biti brz,
ali nije. U nekim implementacijama dolazi do znacajne degradacije
performansi bezicne veze ( Lucent, Intersil Prism ) dok kod drugih
koristenje WEP-a nema mjerljivih utjecaja ( ACX 100 ). Bitno je za
napomenuti da WEP sifriranje podataka sifrira cijeli paket, a ne samo
prenesene podatke. Isto tako je bitno za napomenuti da WEP nije snazan
protokol poput Blowfish-a ili 3DES-a. WEP podrzava vise jacina
kljuceva od 64 bita do 256 bita ( nestandardno, podrzano samo kod
ACX100 chipseta ). Zanimljivosti radi, za razbijanje 64 bitnog WEP
kljuca potrebno je 500 MB sifriranih podataka.
Drugo rijesenje je puno
povoljnije. Ono se sastoji u koristenju IPSec protokola kojega
ostvaruju racunala povezana u mrezu. IPSec omogucuje koristenje
asinhronih i sinhronih algoritama poput RSA, DSA, odnosno Blowfish (
preferiram Blowfish jer je GPL algoritam :o)), Twofish, DES, 3DES,
IDEA i slicnih. Sigurnost ovakvog sustava je naravno jednaka
sigurnosti koja se postize u fiksnim ( ethernet ) mrezama.
Kako
je moguce zabraniti pristup na mrezu neautoriziranim korisnicima ?
Postoji vise rijesenja. Prvo i najjednostavnije je zabranjivanje
pristupa korisnicima na temelju njihove MAC ( Media Access Control )
adrese. Ova metoda je podrzana u vecini ( svim ) uredjajima koji
ostvaruju ulogu pristupne tocke. No, bitno je za napomenuti da je
moguce predstavljanje sa laznim MAC adresama pa prema tome ova metoda
nije jako sigurna.
Druga metoda je koristenje EAP protokola i RADIUS posluzitelja. U
biti, EAP omogucuje promjene WEP kljuca u odredjenim vremenskim
intervalima te napredne metode autorizacije. Za RADIUS je potrebno
racunalo ili router koji omogucuje RADIUS funkcionalnosti, a sami
software je uglavnom komercijalan. Postoji i besplatna implementacija
za Linux, a koja je to, radoznalom citaocu cemo ostaviti da otkrije
:o).
Kakav
je utjecaj vremenskih nepogoda na kvalitetu veze ?
Cesto je situacija takva da kisa ili magla povecaju razinu signala
unatoc tome sto bi mogli ocekivati losije performanse. Snijeg s druge
strane lose utjece na kvalitetu veze. Najcesce razmatramo razne
padaline, ali nitko ne govori o vjetru. Svaki mali povjetarac dovoljne
snage za pomicanje antena je dovoljan za privremeni prekid veze. Kako
802.11b mreze nisu dizajnirane poput GSM mreza, one ne podnose
utjecaje Dopplerovog efekta ( prijemnik ili predajnik u pokretu ) pa
je zato pri projektiranju mreze bitno dobro ucvrstiti antene tako da
su im otkloni sto manji.
Kako na
kvalitetu veze utjecu prepreke ?
Najbitniji preduvjet dobroj vezi je cista linija opticke vidljivosti (
Line Of Sight - LOS ). Svaka prepreka unosi znacajna prigusenja.
Najopasnije su vodenaste prepreke poput lisca drveca jer voda na 2.4
ghz jako dobro upija mikrovalna zracenja. Naime, mikrovalna energija
se disipira u obliku topline pa u stvari vi sa svojim predajnikom
zagrijavate obliznju topolu :o). Doduse, snage na kojima je rad
dopusten nisu ni priblizno dovoljne za neke znacajnije efekte na floru
i faunu. Interesantna je cinjenica da je ljudsko tijelo nepremostiva
prepreka mikrovalnim signalima pa se ne morate bojati utjecaja na vase
zdravlje ( NAPOMENA : Ipak se nebi igrao sa ovim jer mikrovalne
pecnice rade na 2.4ghz sa vecim snagama i mogu covjeka jako sprziti
:o(. ).
Cesto je od limenih
povsina moguce postici efekt refleksije signala ( iako je gubitak jako
velik ) pa je ovu nepogodnost cak moguce iskoristiti u svrhu
povezivanja tocaka koje nemaju liniju opticke vidljivosti.
Sto se tice gradjevina, spominjani su uspjesi "probijanja"
gradjevina na vecim udaljenostima, ali nekako sumnjam da je to moguce
pogotovo ako se radi o armiranim gradjevinama sa debljim zidovima.
Morate pri vezama na vece udaljenosti uzeti u obzir utjecaj
Fresnelovog efekta i zakrivljenosti zemlje pa su vam i nize prepreke
na visem polozaju.
Brda i zemljane povrsine su savrsen izolator za mikrovalne signale pa
prema tome nema sanse za ostvarivanje linka pri ovakvoj topologiji
terena.
PVC nebi smio smetati ako ne upija mikrovalna zracenja. Ispitivanje
dali PVC upija zracenje se moze ostvariti pomocu mirkrovalne pecnice i
case vode. Ako nakon nekog vremena zagrijavanja u mikrovalnoj pecnici
zagrijemo i vodu i PVC tada PVC upija mikrovalna zracenja. Ako se samo
zagrije voda tada je PVC materijal odlican za prekrivanje antena u
svrhu zastite od vlage, buba i slicnog.
Kako na uredjaje
utjece grmljavina ?
Ako imate uredjaje smjestene na vajnjskim lokacijama sa vecom duljinom
kablova moguc je utjecaj statickog elektriciteta na uredjaje utoliko
da oni prestanu funkcionirati. Postoje komercijalne zastite tzv.
Lightning-Arrestori koji stite uredjaje od elektriciteta. Te se
zastite smjestaju izmedju vase antene i vaseg uredjaja no ne
garantiraju ispravno funkcioniranje uredjaja ako antena dozivi
direktan udar groma.
Moj AP
ima dvije antene. Sto ja sve mogu s njim ?
Najcesce AP-ovi rade sa dvije antene u tzv. diversity modu. Pri tom
nacinu rada se uredjaj pri primanju signala od klijenta seli na onu
antenu na kojoj mu je signal jaci. Nakon uspjesnog prijenosa podataka
uredjaj se ne seli nazad, niti se seli stalno kako bi ispitao dali
netko salje. Upravo ovo ogranicenje onemogucuje komunikaciju sa dvije
usmjerene antene prema dvije bitno udaljene lokacije. Uredjaju je
bitno da cuje klijenta na bilo kojoj od antena, a tek nakon sto ga
cuje moze odrediti na kojoj od antena je signal jaci i prebaciti se na
nju. Diversity je pomalo bugovit na ACX100 baziranim uredjajima pa ga
je stoga bolje iskljuciti pomocu konfiguracijskog programa jer
uredjaji bolje rade u standardnom modu rada ( jedna antena ).
Sto je to pasivni repeater
?
Pasivni repeater je ponavljalo mikrovalnog signala koristenjem dviju
antena medjusobno povezanih kratkim kablom. Ostvaruje se pomocu Yagi
antena pravilno uparenih kako bi gubitak bio sto manji. Pasivni
repeater omogucuje zaobilazenje prepreka poput brda i suma (
pripazite, da bi ovo izvodili morate imati doputenje vlasnika sume,
brda ili objekta kojeg zaobilazite ), ali unosi velike gubitke.
Najveca prednost je to sto za funkcioniranje pasivnog repeatera nije
potrebno nikakvo napajanje.
Koji
uredjaji mogu ostvariti ulogu aktivnog repeatera i kako to funkcionira
?
Mnogi uredjaji danas mogu posluziti kao repeateri. Nama
najpristupacniji su uredjaji bazirani na ACX100 chipsetu. Donedavno su
mogli ponavljati samo njima kompatibilne uredjaje, ali sa novim
firmware revizijama ovo se je promijenilo. Repeater ponavlja sve sto
cuje na Wireless interfaceu. Ova
funkcionalnost omogucuje prosirenje postojecih mreza na nova podrucja.
Propusnost pri tome opada na pola mogucnosti uredjaja. Bitno je za
napomenuti da Repeateri poput ACX100 baziranih repeatera na fiksnom
interfaceu ( ethernet ) ne daju nikakav promet osim konfiguracijskog
pristupa uredjaju putem HTTP porta i SMTP-a ( Simple Network
Management Protocol ). Skuplje implementacije poput Cisco opreme
omogucuju ponavljanje prometa cak i sa fiksne mreze.
Sto je to ACX100 ?
ACX100 je chipset razvijen od strane Texas Instruments Inc. Nedavno je
zbog povecanih potreba za propusnosti doneseno vise prijedloga raznih
standarda, ali kako stvari inace idu sporo, Texas Instruments se je
potrudio izdati chipset koji omogucuje povezivanje na 22 mbita. Osim
ovog
poboljsanja pojacana je WEP podrska, bolji je rad sa klijentima na
razlicitim brzinama, osjetljivost kartice i snaga predaje je
poboljsana te su omogucene buduce nadogradnje. Danas mozemo naci
ACX100 bazirane uredjaje po povoljnim cijenama i to u utedjajima firmi
poput : SMC, D-Link, Linksys, US Robotics, Eusso i drugih.
Koje
su karakteristike a,b,b+,g varijanti 802.11 standarda ?
802.11b je danas najrasireniji standard. Podrzava propusnosti do 11
mbit/s.
802.11b+ je Texas Instruments inicijativa za povecanje brzine
koristenjem PBCC kodiranja signala. Brzine koje je moguce postici
iznose 22 mbit/s, a nedavnim nadogradnjama 44 mbit/s. 802.11b+ u
pocetku nije bio standard pa su se uredjaji prodavali sa namjenom
nadogradnje na 802.11b+ ( 22
mbit/s ). Danas je ostavrena tehnika pomocu koje se PBCC iskoristava
za ostvarivanje brzine od 44 mbit/s.
802.11a je standard koji podrzava brzine prijenosa do 54 mbit/s.
Frekvencija na kojoj ovi uredjaji rade je 5 ghz. Kako je frekvencija
visa linkovi na vece udaljenosti sa malim ( dozvoljenim ) snagama su
manje vjerojatni.
802.11g je standard koji kao i 802.11a podrzava brzine prijenosa do 54
mbit/s samo sto radi na 2.4 ghz. Za ostvarivanje ovih brzina koristi
se ODFM modulacija koja je u odnosu na PBCC nepovoljnija za udaljene
linkove. Pri koristenju 802.11g koristi se short preamble kako bi se
kolicina samih podataka po paketu maksimalno povecala. Short preamble
= manja operativna udaljenost.
Sto je to WDS ?
WDS je kratica za Wireless Distribution System, a oznacava tehniku
povezivanja vise pristupnih tocaka ( AP-ova ). WDS je prisutan u
obliku raznih Point-to-Point/Multipoint Bridge implementacija kao i u
obliku nadogradnji standardnih pristupnih tocaka ( Karlnet firmware za
Lucent/Orinoco seriju AP-ova ) te u novim 802.11g pristupnim tockama.
WDS omogucuje ono sto nije bilo moguce kod standardnih 802.11b
pristupnih tocaka, a to je direktno povezivanje pristupnih tocaka. WDS
nije opet tako sjajan jer automatski podrazumijeva duplo manju
propusnost.
Imam
Y mbit karticu, a postizem brzine Y/2 ili Y/3 mbit. Zasto ?
Vase kartice uistinu rade na Y mbit/s, ali ta brojka se odnosi na
prijenos Wireless paketa koji se sastoje od vasih podataka, zastite i
kontrole protoka. Kod bezicnog povezivanja cesta je pojava ponovnog
slanja pokvarenih paketa ili gubitak paketa. Kartice ove probleme
rijesavaju interno, a vama prikazuju samo broj uspjesno prenesenih
paketa.
Kako znati na
kojoj je brzini rada AP ?
Svaki uredjaj ima svoje konfiguracijske programe. Ako program ili
sucelje to omogucuje mozete saznati vama potrebne informacije. Do
danas nisam susreo kod ACX100 bzairanih AP-ova ovu mogucnost.
Sto
se dogadja ako se netko spoji na sporijim brzinama od drugih korisnika
?
Suvremeni uredjaji su tako dizajnirani da im nije problem pricati sa
klijentima na razlicitim brzinama. Nasi FSB-Wireless testovi su
pokazali izuzetno povoljne rezultate kod ACX100 baziranih AP-ova ( SMC
2404WBR, odnosno D-Link 900AP+ ). Pri radu u 44 mbitnom modu
imali smo cetiri klijenta :
1. spojen na 44 mbit/s
2. spojen na 11 mbit/s
3. spojen na 2 mbit/s ( forsirano )
4. spojen na 22 mbit/s
Svi su klijenti skladno radili dulje vrijeme bez anomalija u radu.
Bitna je napomena da je kod Orinoco/Lucent opreme utjecaj sporije
brzina jednog klijenta takav da sve klijente uspori, ali ne dolazi do
anomalija u radu kao kod Prism baziranih AP-ova. Kod Prism AP-ova moze
doci do pucanja veze i slicnih efekata.
Kakvi
su to Point-to-Point i Point-to-Multipoint Bridge modovi i koja je
razlika u odnosu na AP Client mod ?
Bridge mode je jednostavan mod rada u kojemu 2 AP-a pricaju posebnim
protokolom i vrse ulogu mosta izmedju dvije zicane mreze. U tom modu,
kao i u Point to Multipoint Bridge modu nije moguce koristiti kartice
za asociranje na bilo koji od AP-ova. Ovaj mod je zgodan utoliko sto
je nestandardan pa ga je teze sniffati jos pogotovo ako je WEP u igri.
Point to Multipoint Bridge je mod rada u kojemu umjesto 2 AP-a mogu
sudjelovati 2 ili vise AP-ova. Ostvaruje se tako da se jedan AP stavi
u Point to Multipoint Bridge te tako komunicira sa vise AP-ova koji su
u standardnom Point to Point Brdige-u s njim. Moguce je dakako graditi
vece mreze sa vise AP-ova koji su u Point to Muiltipoint modu ( a mogu
i svi biti u tom modu pa direktno komuniciraju ). AP Client mod je
nacin rada uredjaja poput SMC 2482W u kojemu uredjaj koji je inace
pristupna tocka ( AP ) glumi karticu i spaja se na drugu pristupnu
tocku. Pri tome uredjaj gubi funkcionalnost pristupne tocke.
Samo model SMC 2682W moze raditi istovremeno kao bridge i kao AP.
Sto
su to Bridge uredjaji poput SMC 2482 i SMC 2682 uredjaja ?
Bridge je uredjaj koji vrsi ulogu klijenta na AP s tim da
transparentno proslijedjuje promet sa fiksne mreze na AP. Ovu ulogu
vrsi AP Client mod kod Dlink/SMC/Linksys/... ACX100 uredjaja.
Bitno je doduse za istaknuti da nije moguce u AP-client modu imati
vise od jednog uredjaja/racunala na fiksnom interfaceu. Ovo
ogranicenje je vjerojatno podljedica zelje Dlinka za daljnjom
uspjesnom prodajom Bridge uredjaja koji bi bili u potpunosti potisnuti
sa trzista uredjajima poput AP900+. Primjer pravog Bridge uredjaja je
SMC 2482W.
Kako
je mouce ostvariti usmjeravanje ( routing ) pomocu uredjaja u AP
Client modu rada ?
Ako je u igri AP u client modu, onda samo jedan uredjaj/racunalo moze
biti prisutan na ethernet interfaceu. Ovo ne vrijedi za bridge mode (
Bridge mode omogucuje do 64 racunala na ethernet interface-u ako me
sjecanje dobro sluzi ). Mozda je najbolje rijesenje ako koristite AP
Client mode postaviti izmedju switcha i AP-a u Client modu racunalo (
Linux ) koje ima ulogu router-a. Tada bi sve trebalo raditi, samo sto
bi imali jedan hop vise.
Dali
mogu povezati samo dva racunala bez ikakvih AP komplikacija ?
Naravno, takva veza se zove Ad-hoc veza i vecina kartica odnosno USB
uredjaja podrzava takav mod rada. Pri tome mogu komunicirati dva
racunala i njihove mreze odnosno podmreze.
Zasto se mnogi
odlucuju na USB uredjaje ?
USB uredjaji su u biti bezicne mrezne kartice sa USB portom za
komunikaciju sa racunalom. USB uredjaji omogucuju laksi rad sa
uredjajem gledano od strane racunala. Naime, vecina kartica znatno
opterecuje racunala ( ovo vrijedi za sve verzije MS Windows racunala,
ali ne i za Linux ) jer veliki dio posla obavlja racunalo ( sjetite se
soft modema ). USB klijenti vas spasavaju povecanje potrosnje
procesora. Bitno je za napomenuti da je propusnost USB sucenja nekih
550 kb/s pa vece brzine necete postici.
Zelim
ugraditi konektor za spoljnu antenu. Dali je to moguce na mojem
uredjaju ?
Gotovo na svakom uredjaju je to moguce, cak i kod USB klijenata. Ako
nemate vanjske konektore dovoljno je otvoriti uredjaj ( procitajte
garancijski list :o)) i pronaci njegovu internu antenu. Zamjenom
interne antene sa konektorom za vanjsku napravili ste vecinu posla.
Napomena : Neki uredjaju odbijaju suradnju sa jacim vajnjskim
antenama.
Kako
antene pojacavaju signal ? Nije li bolje koristiti pojacalo ?
Antene ne pojacavaju signal nego ga oblikuju. Najjednostavnija antena,
tj. dipol daje radijacijski uzorak u obliku sfere ( kugle ). Antene
koje "pojacavaju" signal oblikuju tu kuglu u nesto
povoljnije. Omnidirekcione antene formiraju nesto poput palacinke dok
unidirekcione antene suze signal toliko da je on u jednom smjeru jak
dok ga u ostalim smjerovima gotovo i nema. Sumovi i smetnje se pomocu
antena ne uklanjaju nego pojacavaju ovisno o smjeru iz kojega dolaze.
Pojacala su aktivni elektronicki uredjaji i oni pojacavaju vecinom
signal dok sumove nastoje potisnuti. Rezultat je kvalitetniji signal
puno vece snage nego izvorni. Bitno je za napomenuti da zakonska
ogranicenja u onemogucuju pojacavanje signala
iznad 100mW, tj. vasa izracena snaga ne smije biti iznad 100mW. Antene
i pojacala sluze za kompenziranje gubitaka na konektorima i kablovima.
Cijene pojacala se krecu od 300 americkih dolara na vise. Interesantno je da osnovni chip u tim
pojacalima kosta 5 dolara.
Koji
su kablovi i konektori najbolji ? Sto je to pigtail ?
Najbolji kabl koji se kod nas moze nabaviti je LMR 400 kabl. Njegova
deklarisana radna frekvencija sa najmanjim gubicima je 400mhz.
Ponasanje na 2.4ghz je prihvatljivo. Dakako, ovo nije najbolji kabl,
moguce je naci i LMR 1200 koji je naravno, puno bolji. Sto je njegova
deklarirana frekvencija blize 2400 mhz to je kabl bolji i skuplji.
Konektori dolaze u raznim varijantama. Najcesce se na antenama i
pojacalima koriste N-Type konektori pa je potrebno prilagodjavati
konektore na vasim uredjajima na N konektore. To se postize kratkim
kablom koji s jedne strane ima odgovarajuci konektor za vas uredjaj, a
sa druge strane N-Type ( N-Female ili N-Male konektor ). Taj kratki
kabl se naziva pigtail. Svaki konektor unosi gusenje signala u iznosu
od 0.5 do 2 db pa se prema tome biraju konektori tj. bira se novcanica
u novcaniku :o).
Sto je to db ?
DB ili DeciBel je snaga izrazena u logaritamskoj ljestvici. Svaka 3 db
se snaga povecava duplo. Sama oznaka kao db je fizikalna oznaka i nije
ogranicena samo na izrazavanje iznosa snage.
Sto su to kanali i
koliko ih ima ?
Kanali predstavljaju podjelu frekvencijskog prostora na dijelove.
Svaki kanal zauzima mali frekvencijski pojas sa odrdjenom sredisnjom
frekvencijom. Kanala definiranih 802.11b standardom ima 14. U
Hrvatskoj je dopusteno koristenje 13 kanala, dok je npr. u Francuskoj
dopusteno koristenje 2 kanala. U Japanu smijete koristiti svih 14
kanala, a u Sjedinjenim Americkim Drzavama smijete koristiti 11
kanala. Bitno je za istaknuti da su kanali vrlo blizu frekvencijski
gledano pa susjedni kanali utjecu jedan na drugi ( smetaju jedan
drugome ). Zato je mudro i kulturno vlastiti kanal udaljiti od vec
postojecih sto je vise moguce.
Kod 802.11g standarda koji visoku brzinu prijenosa postize
"posudjivanjem" frekvencije od susjednih kanala, ali tako da
im ne smeta previse, postoje svega 3 neprekrivajuca kanala i to redom
: 1, 6, 11.
Kako
je moguce ostvariti bezicnu povezivost u prostoru sa zagusenim
kanalima ?
Najbolji nacin je prelazak na horizontalnu polarizaciju. Naime,
omnidirekcione antene koje mozemo nabaviti u trgovinama koriste
vertikalnu polarizaciju. Jednostavnom rotacijom antene za 90 stupnjeva
mijenja se polarizacija ( pazite pritom, horizontalna palacinka
postaje vertikalna palacinka ). Najbolja omni antena za koristenje na
horizontalnoj polarizaciji je slotted-waveguide antena. Ako koristite
horizontalnu polarizaciju slobodno mozete odabrati kanal na kojemu
vec netko operira na vertikalnoj polarizaciji jer mu necete smetati.
Zasto moj
uredjaj podrzava svega 11 kanala ?
Zato sto koristi firmware ( tvornicki software ) za Americko trziste
ili je tamo kupljen. Nadjite Europsku verziju firmware-a i ako imate
srece ( uredjaj je za Europsko trziste ) dobiti cete svih 13 kanala.
Jako
volim Linux, FreeBSD, NetBSD, Unix, QNX odnosno BeOS. Dali ce moji
uredjaji raditi pod tim operacijskim sustavima ?
Neke kartice poput Orinoco/Lucent, Prism serije i Hermes kartica ce
raditi pod Linux i BSD operacijskim sustavima, i to puno bolje nego
pod Windows operacijskom sustavu. Druge nece. USB klijenti bi trebali
raditi pod svim operacijskim sustavima koji podrzavaju USB, ali
njihovi konfiguracijski programi nece raditi pa je pitanje koliko cete
s njima daleko doci. Svi AP-ovi ( bilo AP ili AP Client ) rade pod
svim operacijskim sustavima jer komuniciraju sa racunalom putem
ethernet interface-a. Vecinom se mogu putem WEB administracijskog
sucelja i administrirati.
Sto
je to Power-over-Ethernet i kako to ostvariti najefikasnije ?
Power-over-Ethernet ( POE ) je nacin dovodjenja napajanja pristupnoj
tocki ( u kojem god modu radila ) pomocu UTP kabla s kojim je spojena.
Najefikasnije ostvarenje Power-over-Etherneta je koristenje po dvije
zice unutar UTP kabla za vodjenje jedne linije istosmjerne struje.
Time se smanjuje otpor kabla na pola. 100BaseTX kabl ( standardni 100
mbit kabl ) ne trosi cak cetiri zice pa ovo smijemo raditi. Bitna je
napomena da UTP kabl nije najbolji izbor jer je po svojim svojstvima
visoko otporni kabl. Za duljine koje ne prelaze vise od 30 metara je
ova konfiguracija zadovoljavajuca jer uzrokuje sitan pad napona. Ako
vam napon padne toliko da uredjaj ne funkcionira potrebno je nabaviti
napajanje koje daje nesto visi napon na ulazu kako bi se kompenzirao
pad napona na UTP kablu. Ako radite na duljinama UTP kabla koje
prelaze 15 m bilo bi pozeljno razmisliti i o utjecaju statickog
elektriciteta te konfiguraciji terena po kojemu kabl ide. Najgori
slucaj je naravno vazduh. Ako ste u mogucnosti provesti uz UTP kabl jos
jedan, vodljiviji mogli bi na taj nacin rijesiti potencijalne
probleme, ali ako je tako, zasto onda ne provesti napajanje posebno sa
daleko jeftinijim kablovima za te namjene.
|
Power Over
Ethernet (POE)
Kako se APovi (bilo
u AP, client ili nekom drugom modeu rada) najcesce nalaze pri
antenama, cest je slucaj da nemate pri ruci struju. Rjesenje za
to je dovesti napajanje kroz UTP (mrezni) kabel koji ima 2
slobodne parice (4 zice).
Problem koji se
javlja sto imaju PS 5V, a na ethernet kablu (imalo duzem) se
javlja i vise nego osetan pad napona i AP se resetira cim pokusa
dici wavelan device.
Kako (na srecu) napajanje u APu regulise AIC1563CN,
zakljucili smo da mu smemo dati i veci napon. Nase rjesenje (na
40tak metara UTPa) je bilo napojiti sa switching power supplyom
8V 1.1A, pad napona na kablu je nekih 2V (do APa dolazi 7V), pri
cemu uredjaj sretno radi
A dobili smo informacije da SMC AP radi sa 8V PS i POEom na 100m
UTP kabla.
Shema spajanja
UTP kabla za POE
Ovo je Intel/Orinoco
standard za spajanje POE. Primjer sto treba napraviti na svakom
kraju kabela (za obican mrezni patch kabl, ako zelite crossover
spojite pinove 1,2,3,6 kao na crossover kablu)
UPOZORENJE: Ovo radite samo
ako razumijete sto radite, mi ne preuzimamo odgovornost.
Izlazni kon
Ulazni konektor DC Prikljucak
Pin 1 <->
Pin 1
Pin 2 <->
Pin 2
Pin 3 <->
Pin 3
Pin 4 <->
DC Pozitivno zica 1
Pin 5 <->
DC Pozitivno zica 2
Pin 6 <->
Pin 6
Pin 7 <->
DC Negativno zica 1
Pin 8 <->
DC Negativno zica 2
|
Sto
je to SWR/VSWR i zasto se javlja povratna snaga?
SWR je skracenica od engleskog naziva Standing Wave Ratio, a oznacava
meru efikasnosti zracenja energije koju vas predajnik prilikom
predaje stvara. Losi kablovi, antene ili los izbor polozaja moze
utjecati na SWR. SWR se izrazava u omjeru X:Y. Najpovoljniji omjer je
1:1, sto znaci da se sva stvorena enerija izraci i da se nista od
stvorene energije ne vraca u predajnik. Ovo je idealan slucaj kojemu
se samo mozemo pribliziti u odredjenoj mjeri. SWR omjer 2:1 i nizi je
prihvatljiv za upotrebu, ovisno o vasem predajniku ( pola snage se
vraca u predajnik ).


Povratna snaga se
javlja zbog neidealnosti kablova i optretne impedancije. Idealna
impedancija je definirana sa stane predajnika i cesto je nemoguce
postici tocnu impedanciju pa se zbog toga javlja povratna snaga kao
jalovi efekt. Povratna snaga smanjuje pojacanje antene jer se
reflektirani valovi oduzimaju sa onima koji bi trebali biti izraceni
pa je zato SWR jako bitan faktor ( o kojemu nitko ne prica ) pri
konstruckiji/upotrebi antene. Ako su reflektirani valovi u rezonanciji
sa onima koji se odasilju tada je SWR/VSWR najbolji ( rezonantna
antena je npr. Slotted-Waveguide antena i od tuda dolazi njezina
velika snaga ).
Sto
se dogadja kada je moja kartica/AP neopterecena, tj. nije spojena
nikakva antena ?
Ovo je nagori slucaj SWR-a ( procitajte predhodno pitanje za vise
informacija o SWR-u ) , tj. sva snaga koja bi trebala biti izracena se
vraca u predajnik. Ako vam predajnik u ovome stanju radi dulje vrijeme
velika je vjerojatnost njegova preopterecenja i samim tim prestanak
funkcioniranja. U tom slucaju najbolje je kupiti novi uredjaj.
Napomena : Kod diversity uredjaja poput SMC 2404WBR koji ima internu
antenu nece do ovoga doci jer Diversity mehanizam ( ako je ukljucen )
osigurava prebacivanje kartice na unutarnju antenu gdje je SWR omjer
puno povoljniji. Sve ovo ne znaci da ce vam predajnik prestati
funkcionirati nakon 10 sekundi neopterecenosti.
U
kojim sve okusima dolazi bezicna mrezna oprema ?
Bezicna mrezna oprema dolazi u obliku PCI i PCMCIA kartica, USB
klijenata i samostalnih uredjaja, AP-ova.
Koje ste
brzine postigli i sa kojom opremom ?
Maksimalna brzina prijenosa je bila 2.3 mb/s koristeci SMC 2402 PCI
karticu u 44 mbitnom modu. Kartica je bila spojena
na SMC 2404WBR Router (AP) na daljini od 1 km.
Sa D-Link 900AP+ u klijent modu smo postigli nesto manje od 700 kb/s
jer ocito AP Client mode jos uvijek ne zna pricati na 4x sa AP-om koji
radi na 4x ( 44 mbita ).
Prism 2 kartica uredno daje 550 kb/s, a ponekad se popne na 570kb/s.
Orinoco kartica kao klijent D-Link 900AP+ je dala 690 kb/s.
Nas glavni AP, SMC 2842WBR sa SMC 2802 PCI karticom na 1 km daje
12Mb/s.
Koji vam je daljinski
rekord ?
Najveca udaljenost koju smo postigli je bila 19.3 km sa SMC 2482W, i
direkcionim antenama na obe strane.
Kako
resiti problem zagusenja tj. prevelikog broja zaheva na pristupnu
tacku ?
Problem zagusenja se rijesava najlijepse QoS ( Quality Of Service )
redom paketa. QoS se moze ostvariti pomocu skupih Allied Telesyn/Cisco routera ili
pomocu izvrsne QoS podrske Linux operacijskog sastava ( Ne bojte se,
komplikovano izgleda, ali je u biti jednostavno ).
Sto
je sa PPTP, L2TP i IPSEC protokolima ? Dali to funkcionira preko
Wireless mreza ?
Da. Neki uredjaji imaju podrsku za tzv. VPN pass-through tj. omogucuju
funkcioniranje spomenutih protokola. Uredjaji poput SMC,
Cisco opreme i slicni ( moderniji ) omogucuju ovu funkcionalnost. Za
stariju Orinoco opremu nisam siguran pa ako imate kakvih iskustava
informisite me. Uvek ostaje tuneliranje kao zadnja nada.
Ovo
sve nista ne valja i nemate pojma. Ja znam vise i sve bi ispravio !
Moze ! Posaljite ispravke, prijedloge, kritike, a mozda i koju pohvalu
na obelix2@net.yu i ja cu rado ispraviti sve nepravilnosti, odnosno dodati nove
sadrzaje.
Zasto ovo sve radite ?
Zato sto mi je to zabavno. Smatram da
je wireless tehnologija, tehnologija buducnosti koja ce se znacajno
razvijati.
WHEN WIRELESS LANS COLLIDE...
|